Eko odred Rab

Promicanje održivog razvoja i zaštite okoliša na lokalnoj razini

Alternativa destrukciji otoka

Nakon što sam naveo negativna, gotovo pogubna, djelovanja naših ljudi na svoj otok (betonizacija, uzurpacija javnog dobra, nasipavanje ...

Drugih prilika neće biti - snažno za Most!

Procjenjujem da je u ovom trenutku podrška Mostu na nekih 20% birača. Iako priželjkujem 30, ne bih se iznenadio s 15 mandata. Tu brojku baziram na ...

Jedan otok, jedna betonska šetnica

U petak, 1.03.2013., održan je zbor građana mjesta Kampor, u Područnoj školi, uz prisustvo predstavnika gradske vlasti i javnih poduzeća. ...

Kako jednostavnim potezima onemogućiti dobre turističke priče i alternativne izvore preživljavanja na otocima

Htio sam pisati o toliko toga, ali nema potrebe za žurbom. Novi se problemi gomilaju, a stari ne rješavaju, pa će neke teme čekati godinama ...

Srijeda, 09 Siječanj 2013 20:22

Tsunami urbanizacije: Slučaj Španjolska

„Španjolska je jedna od zemalja gdje je investicijski balon u stanogradnji postao najizraženiji u posljednih pet godina. Pravi tsunami urbanizacije, betonski tsunami koji razara španjolsku obalu i otoke”, rekao je urbanist Ramon Fernandez Torres sa Sveučilišta u Madridu u dokumentarnom filmu Erwina Wagenhofera Let’s Make Money iz 2008. godine.

Tri milijuna praznih kuća na obali, 800 novih golf terena koji troše vode koliko i 16 milijuna ljudi, ali i Španjolska banka koja je prodala većinu svojih zlatnih deviznih rezervi i državni dug od 106 posto BDP-a, posljedice su tog nekretninskog balona u zemlji koja ima 7 od 11 najvećih građevinskih firmi na svijetu.

„Zgrade se grade samo radi pokretanja investicijskog ciklusa, ne da bi se u njima živjelo, čak ni u doba godišnjih odmora. Mladi Španjolci ne mogu kupiti te stanove jer su im preskupi, uz to su vrlo loše kvalitete, a troškove za vodu i održavanje plaća država”, ispričao je kartograf Miguel Angel Torres.

Velika strana ulaganja stvorila su stotine golf naselja u zemlji gdje gotovo nitko ne igra golf. Costa del Sol već se naziva Costa del Golf. U obalnom pojasu u radijusu od kilometra izgrađenost je 80 posto, a sada je počelo i zauzimanje posljednjih prirodnih zona.

Vodeći stručnjak na području okolišnog prava u Europi Ludwig Kramer koji živi u Španjolskoj u intervjuu Glasu Istre 1. listopada potvrdio je da se Španjolci danas kaju što su dopustili potpunu devastaciju svoje obale.

„Uvidjeli su koju su ogromnu grešku napravili kada su razvoju obale pristupili s toliko malo koordinacije i strategije. Golf teren troši vode koliko 15 do 20 000 stanovnika, što je ogromno rasipanje prirodnih resursa za svaku zemlju na Mediteranu, a posebice za tako relativno malo područje kao što je istarsko,” upozorio je.

U Istri, gdje je Kramer boravio na seminaru o Aarhuškoj konvenciji, u prostorne su planove ucrtana 23 golf terena, a u Hrvatskoj sveukupno 89, s tim da broj raste. Svi su projekti praćeni i izgradnjom. Obećava se zarada, poslovi i turisti, međutim pogled u Španjolsku koja je na lokalnoj razini omogućila pogodovanja investitorima slično kao i Hrvatska Zakonom o golfu, otkriva da su su Španjolci nezadovoljni, obali ne mogu više slobodno pristupiti, a turisti su odselili u jeftinije Tunis i Tursku. Ni turistima se ne sviđa kako izgleda betonizirana, umjetna obala načičkana apartmanskim gradovima duhovima.

Hrvatski političari međutim, nisu ničim pokazali da su u stanju učiti iz loših primjera i uporno guraju Jadransku obalu španjolskim putem, i to od Istre pa sve do Dubrovnika. Objavljujemo isječak iz dokumentarca o španjolskom slučaju koji je već prikazan u Dubrovniku gdje također golf projekt prijeti apartmanizacijom Srđa, posljednjeg dubrovačkog prostornog resursa.

Pročitano 415 puta

Video sadržaj

Moglo bi zanimati

  • Zapisnik GV je naš Godot

    Kada želite znati koje su važne odluke donesene na zakonodavnom tijelu lokalne samouprave (Gradsko vijeće) onda pratite sjednice Gradskog vijeća i pročitate zapisnike Gradskog vijeća koji se naknadno objave na stranicama grada. Nema na otoku puno ljudi koje brine tko im i kako hlače kroji, ali ima ih nekoliko. Volim znati o čemu naše pametne i obrazovane glave u Gradu razmišljaju, što pričaju, a kako glasuju. Tradicionalno, na zapisnike, a od prošle godine i audio zapisnike, uvijek se čekalo mjesec, dva... A ovaj zadnji, sa sjednice GV iz 12. mjeseca čekamo dva mjeseca. Čekamo audio 10. sjednice, a već održavaju 11. Mogli su rasprodati pola otoka u tih tri mjeseca, a mi ne bismo ništa znali. Kada sam jednog vijećnika uvjeravao da su ti pisani zapisnici i audio zapisi beskorisni, zastarjeli način praćenja i zapisivanja, već su jeftinije i jednostavnije mogli sjednice snimati kamerom i stavljati na Youtube, nije me doživljavao. Ali kako bi i doživili, kada ih je tamo sve pregazilo vrijeme! Srednji vijek. Ili im pak odgovara ovakvo stanje stvari jer ljudi ne čitaju i ne prate te dosade od vijećanja, pa imaju otvorene ruke za svoje makinacije i mlaćenje prazne slame.

     

    Napisano Utorak, 16 Veljača 2016 18:59
  • PP naša je giljotina

    Naš prostorni plan je kriminalan, antirazvojan, prenapuhan gradnjom i rezultat osobnih interesa političko-građevinskih lokalnih lobija. One koji su radili i donosili takav prostorni plan smatram veleizdajnicima otoka. I dalje se donose UPU-i (planovi nižeg reda) za PP višeg reda koji je užasan. I dalje se lova upumpava u Geoprojekt. I dalje se inzistira na građevnom segmentu razvoja otoka umjesto da se prestane novac trošiti na spašavanje nečega što se spasiti neda. Što se krnje rodi, ni vrijeme, ni sav novac svijeta ne mogu ispraviti. Hitno je potrebno pristupiti izradi novog generalnog PP-a koji bi se zasnivao na očuvanju preostalog skromnog otočnog prostora, njegovih uvelike devastiranih resursa, na način onemogućavanja novogradnje po otoku. Glupo srljamo u situaciju da ćemo za par godina na otoku imati više izgrađenih objekata nego stalnog stanovništva! Gdje je tu održivost?

    Napisano Srijeda, 30 Prosinac 2015 08:25

Rekli su

  • "Tko može pogledati u povijest Jugoslavije sa svim tim prevarama, ubijanjima, zavišću, osvetom, bijedom, ponižavanjima i drugim simptomima mentalnih bolesti, i zaključiti da je to bila normalna zemlja? Nije bila! Normalne osobe su bile pregažene tom abnormalnom poviješću, ali narcisi su cvali, uključujući i mojega djeda jer su se osjećali kao kod kuće u tako nestabilnom okruženju. Njihova bolest je funkcionalna u zatrovanom društvu, a disfunkcionalna u mirnom i stabilnom okruženju. Pa karijera mojega djeda je krenula nizbrdo čim se preselio u stabilnu, demokratsku Ameriku. Jedva da je znao što će sa sobom kad ga više nitko nije kanio ubiti!" - Stjepan Gabriel Meštrović, unuk slavnog hrvatskog i jugoslavenskog kipara Ivana Meštrovića