Eko odred Rab

Promicanje održivog razvoja i zaštite okoliša na lokalnoj razini

Alternativa destrukciji otoka

Nakon što sam naveo negativna, gotovo pogubna, djelovanja naših ljudi na svoj otok (betonizacija, uzurpacija javnog dobra, nasipavanje ...

Drugih prilika neće biti - snažno za Most!

Procjenjujem da je u ovom trenutku podrška Mostu na nekih 20% birača. Iako priželjkujem 30, ne bih se iznenadio s 15 mandata. Tu brojku baziram na ...

Jedan otok, jedna betonska šetnica

U petak, 1.03.2013., održan je zbor građana mjesta Kampor, u Područnoj školi, uz prisustvo predstavnika gradske vlasti i javnih poduzeća. ...

Kako jednostavnim potezima onemogućiti dobre turističke priče i alternativne izvore preživljavanja na otocima

Htio sam pisati o toliko toga, ali nema potrebe za žurbom. Novi se problemi gomilaju, a stari ne rješavaju, pa će neke teme čekati godinama ...

Nedjelja, 15 Svibanj 2016 10:51

Blagoslov i prokletstvo turizma

Pametniji ekonomisti kažu da se perspektiva razvoja zajednice prepoznaje u ponudi poslova na burzi rada za to mjesto. Drugi kriterij je broj mjenjačnica i otkupnih stanica zlata. Veći broj takvih poslovnica sugerira da je povećan broj građana koji mijenjaju devize ili prodaju "obiteljsku srebrninu" jer su ostali bez novca. Ogroman broj takvih poslovnih subjekata posljednjih se godina nakotio po kontinentalnoj Hrvatskoj ali, kao što znamo, par i na Rabu.

Na stranica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje možete iz dana u dan provjeravati koliko i koji se poslovi nude na otoku Rabu. U ovom trenutku na HZZ-u je aktivno 46 oglasa pod pojmom "Rab" i 5 pod "Lopar".

Od 51 oglasa za radna mjesta na otoku Rabu samo jedno radno mjesto traži osobu s visokom stručnom spremom, dakako u javnom sektoru, konkretnije komunalnom društvu bez budućnosti i nade Dundovu. Preostali poslovi su u ugostiteljsko-trgovačkom sektoru te zahtijevaju osnovno i srednje obrazovanje.

Tako se na Rabu traži 7 konobara (-ica), 4 picajola, 2 zaštitara, 13 kuhara ili pomoćnika u kuhinji, 5 djelatnika u pekarama, 2 recepcionera, 3 vozača, 7 djelatnika u trgovini, 3 čistača i sobarice. U Loparu se traži 2 radnika u kuhinji, 2 radnika u trgovini i 1 konobar. Kako se ide u sezonu tako se broj, ali ne i struktura, ponude radnih mjesta povećava.

Nijednog radnog mjesta nema u proizvodnim djelatnostima (osim ako pekare ne smatrate proizvodnjom), što sugerira, ono što znamo, da proizvodnje na otoku nema. Turistička monokultura stvorila je ovisnika o sebi, a ukoliko podbaci, dolazi do drastičnog pada standarda i socijalnih problema (zapravo je to već evidentno).

Da se razumijemo, prema tim zvanjima gajim poštovanje, smatram da diploma ne garantira kvalitetu čovjeka, a upravo su ovakvi tipovi posla jedan od stupova koji su othranili mnoge generacije otočana. Dapače, mnogi ljudi s VŠS koje poznajem kvalitetniji su radnici od nekih sa visokom stručnom spremom. Mislim da je ključ osobna zainteresiranost, želja za obrazovanjem, moralnim i intelektualnim sazrijevanjem pa bilo to zahvaljujući školovanju ili osobnom angažmanu. Visoko obrazovanje nije tu samo radi obrazovanja već otvaranja nekih alternativnih vidika, iskustva, prijateljstava, saznanja i otvorenosti prema idejama. Nije hrvatski sustav visokog školstva odličan, ali sigurno otvara neke nove mogućnosti, ovisno o kakvom je smjeru riječ.

Nije ni čudo stoga što, u pravilu, svi roditelji djecu žele poslati na fakultet. To nije pitanje prestiža nego puke nužnosti - za svoje dijete želite najbolje i želite da se može pobrinuti za sebe ako sustav zakaže.

Turizam kao katalizator našeg razvoja treba poštivati, ali mu se ne treba klanjati. On je stvorio potrebu za određenim vrstama poslova koji su uglavnom vezani uz uslužne djelatnosti i kritično ovise o uspjehu te jedne grane, a koja je nestabilna sama po sebi.

Maja Miše s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu kazala je sljedeće:
"Logično je zaključiti kako investicije u turizam očito ne rješavaju broj nezaposlenih: one tek mogu kratkoročno i kozmetički promijeniti statistiku. Međutim, dugoročno one su pogubne ne samo jer mijenjaju okoliš, već i zato jer mijenjaju društvenu sliku. Bez omalovažavanja ijednog radnog mjesta, valja naglasiti da takvi društveni procesi gdje se od lokalnog stanovništva očekuje da rade u uslužnim djelatnostima zanemaruju intelektualni kapital stanovnika i potiču njihovo iseljavanje s periferije. Također, rad u uslužnim djelatnostima je mahom sezonski posao s niskim nadnicama, te potiče prekarni rad (bez stalnog zaposlenja koje osigurava mirovinsko i zdravstveno osiguranje, definirano osmosatno radno vrijeme, godišnje odmore, slobodne vikende i, na kraju, kakvu-takvu mirovinu, prekarni radnik često može računati samo na – permanentnu nesigurnost). Ove promjene nužno nameću pitanje odnosa središta i periferije, odnosno eksploatacije radne snage i prirodnih resursa periferije u korist investitora iz središta."

Jednostavnijim riječima, u ovom turizmu, profil djelatnika je specifičan i prilagođen specifičnim potrebama. Time da roditelji svoju djecu šalju na fakultete garantiraju praktički da će im ista napustiti rodnu grudu. Bez radnih mjesta koja traže njihovu struku u lokalnoj zajednici gotovo je sigurno da će potražiti bolju priliku izvan otoka, tj. Hrvatske, a to je jedan od mnogobrojnih faktora stvaranja "gradova duhova" na obali - preizgrađenih mjesta s ogromnom infrastrukturom kojoj nema tko financirati ni osnovno održavanje i u kojoj živi samo starija populacija.

Oblik turizma koji smo stvorili nema potrebu za onima koji su baš ključni za njegov održivi razvoj jer znaju provesti politike zaštite i valorizacije u njegovu korist - biologe, agronome, ekologe, poljoprivrednike i stočare (farmere), arheologe, povjesničare, umjetnike, šumare, veterinare, hortikulturaliste, geologe, planere pejzaža te dizajnere, informatičare, novinare, kinematografe, informatore, inženjere i marketingaše koji će to sve znati upakirati u fenomenalan proizvod. Kroz njhovo djelovanje, turizam ne preostaje jedini izbor, a ekonomska računica prestaje biti jedini kriterij razvoja.

Treći efekt je nemogućnost zaposlenja ljudi izvan otoka. Dok su rijetki poslovi koji se stvore, iz objektivnih koliko i subjektivnih razloga, namijenjeni prvenstveno za domicilno stanovništvo, time se onemogućuje priljev svježeg visokostručnog kadra. Sprečava se priljev novog "mentalnog kapitala" u zajednicu, ali dugoročno i uništava demografska slika otoka (mortalitet i odljev lokalnog stanovništva su aktualni problem koji bi se na taj način mogao kompenzirati) . 

Od turizma zasad imamo samo najam golemog broja soba i apartmana, bez proizvoda koji bi to komplementirao, pa onda imamo tome odgovarajući izbor posla.

I budućnost.

Pročitano 1423 puta

Video sadržaj

Moglo bi zanimati

  • Zapisnik GV je naš Godot

    Kada želite znati koje su važne odluke donesene na zakonodavnom tijelu lokalne samouprave (Gradsko vijeće) onda pratite sjednice Gradskog vijeća i pročitate zapisnike Gradskog vijeća koji se naknadno objave na stranicama grada. Nema na otoku puno ljudi koje brine tko im i kako hlače kroji, ali ima ih nekoliko. Volim znati o čemu naše pametne i obrazovane glave u Gradu razmišljaju, što pričaju, a kako glasuju. Tradicionalno, na zapisnike, a od prošle godine i audio zapisnike, uvijek se čekalo mjesec, dva... A ovaj zadnji, sa sjednice GV iz 12. mjeseca čekamo dva mjeseca. Čekamo audio 10. sjednice, a već održavaju 11. Mogli su rasprodati pola otoka u tih tri mjeseca, a mi ne bismo ništa znali. Kada sam jednog vijećnika uvjeravao da su ti pisani zapisnici i audio zapisi beskorisni, zastarjeli način praćenja i zapisivanja, već su jeftinije i jednostavnije mogli sjednice snimati kamerom i stavljati na Youtube, nije me doživljavao. Ali kako bi i doživili, kada ih je tamo sve pregazilo vrijeme! Srednji vijek. Ili im pak odgovara ovakvo stanje stvari jer ljudi ne čitaju i ne prate te dosade od vijećanja, pa imaju otvorene ruke za svoje makinacije i mlaćenje prazne slame.

     

    Napisano Utorak, 16 Veljača 2016 18:59
  • PP naša je giljotina

    Naš prostorni plan je kriminalan, antirazvojan, prenapuhan gradnjom i rezultat osobnih interesa političko-građevinskih lokalnih lobija. One koji su radili i donosili takav prostorni plan smatram veleizdajnicima otoka. I dalje se donose UPU-i (planovi nižeg reda) za PP višeg reda koji je užasan. I dalje se lova upumpava u Geoprojekt. I dalje se inzistira na građevnom segmentu razvoja otoka umjesto da se prestane novac trošiti na spašavanje nečega što se spasiti neda. Što se krnje rodi, ni vrijeme, ni sav novac svijeta ne mogu ispraviti. Hitno je potrebno pristupiti izradi novog generalnog PP-a koji bi se zasnivao na očuvanju preostalog skromnog otočnog prostora, njegovih uvelike devastiranih resursa, na način onemogućavanja novogradnje po otoku. Glupo srljamo u situaciju da ćemo za par godina na otoku imati više izgrađenih objekata nego stalnog stanovništva! Gdje je tu održivost?

    Napisano Srijeda, 30 Prosinac 2015 08:25

Rekli su

  • "Dugotrajno robovanje i rđava uprava mogu toliko zbuniti i unakaziti shvatanje jednog naroda da zdrav razum i prav sud njemu otančaju i oslabe, da se potpuno izvitopere. Takav poremećen narod ne može više da razlikuje ne samo dobro od zla, nego i svoju sopstvenu korist od očigledne štete." - Ivo Andrić