Eko odred Rab

Promicanje održivog razvoja i zaštite okoliša na lokalnoj razini

Alternativa destrukciji otoka

Nakon što sam naveo negativna, gotovo pogubna, djelovanja naših ljudi na svoj otok (betonizacija, uzurpacija javnog dobra, nasipavanje ...

Jedan otok, jedna betonska šetnica

U petak, 1.03.2013., održan je zbor građana mjesta Kampor, u Područnoj školi, uz prisustvo predstavnika gradske vlasti i javnih poduzeća. ...

Kako jednostavnim potezima onemogućiti dobre turističke priče i alternativne izvore preživljavanja na otocima

Htio sam pisati o toliko toga, ali nema potrebe za žurbom. Novi se problemi gomilaju, a stari ne rješavaju, pa će neke teme čekati godinama ...

Kockanje s budućnosti

Sustavna devastacija otoka posljedica je loših zakona, nemarne administracije, nepostojanja ekoloških inicijativa i nasavjesti ...

Srijeda, 02 Ožujak 2016 20:26

Stanica za tovare

Bilo je to 2014. kada sam jednog od utjecajnijih gradskih vijećnika (barem sam tada mislio da ima nekakav utjecaj) nagovarao da Grad Rab, na čelu sa tadašnjom SDP-om gradonačelnicom ali desnom koalicijskom većinom u gradskom vijeću, ne potpisuje sporazum sa susjednom općinom kako bi se pristupilo osnivanju nove tvrtke za gospodarenje otpadom i gradnju pretovarne stanice. Preklinjao sam bezuspješno da se ne potpisuje sporazum između Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, tada Vrela (danas prijenosom nadležnosti Dundova), Vrutka, općine Lopar i Grada Raba koji je za cilj imao gradnju pretovarne stanice otpada na Sorinju.

Da pojasnim... Sortirnica otpada je objekt s mehanizacijom u kojoj se vrši selekcija otpada kao pretkorak reciklaži i to je nužan dio cirkularne ekonomije upravljanja otpadom na kojoj nova vlada inzistira i prilagođava planove. S druge strane, ono što se ne sortira u mjestu, ide drugamo, u županijske centre za gospodarenje otpadom, a to će se plaćati. Što imate manje sortiranog otpada imate više miješanog za odvoz, a time više račune za odvoz. Na Rabu sortiranje otpada ne funkcionira pa se mogu očekivati astronomski računi i odljev novca iz lokalne jedinice prema županijskom centru. Da bi se otpad pripremio za odvoz u takav centar potrebno je izgraditi pretovarnu stanicu - objekt namijenjen za prihvat i privremeno odlaganje nesortiranog komunalnog otpada za sakupljanje u specijalne poluprikolice radi odvoza na konačnu obradu i trajno odlagalište ŽCGO-a (Županijski centar za gospodarenje otpadom).

Plan prethodne Vlade za "rješavanje" problema otpada je bio da se sagrade mega žapanijski centri za gospodaranje otpadom (ŽCGO) gdje bi se otpad iz svih lokalnih samouprava koje županijski centar pokriva dovodio i procesuirao u gorivo za industriju i nešto malo reciklažu. Do 1.1.2018. sva se lokalna komunalna odlagališta trebaju zatvoriti i sanirati (EU direktiva, u suprotnom slijede penali), a nerazvrstani se otpad planirao odvoziti  na takve centre. Za PGŽ, taj je centar ŽCGO Marišćina, a koji se unatoč silnim kašnjenjima, unatoč prosvjedima građana i ekoloških udruga, unatoč ocjenama same struke da je model neprihvatljiv, neodrživ, ekonomski promašen i ekološki poguban - nastavljao graditi i sada možemo reći da je dovršen, međutim zbog niza razloga, stoji izvan funkcije. ŽCGO Marišćina je baziran na deset godina starim saznanjima i tehnologiji i nije usklađen s današnjom politikom u pogledu gospodarenja otpadom pa se sada traži način da ga se djelomično prenamijeni.

Nakon stavljanja u funkciju ŽCGO Marišćina, sav nesortirani otpad treba voziti s otoka Raba tamo, a za to ćemo odlaganje plaćati iznose čija će visina ovisiti o zaprimljenoj količini (po toni). Iako iznosi nikada nisu bili poznati, pretpostavke su oko 500 kuna za tonu otpada (cijena je trebala biti proporcionalna udaljenosti, a Rab je najudaljeniji). A da bi Rab mogao svoj otpad odvoziti na Marišćinu treba prethodno izgraditi pretovarnu stanicu.

Prvo što će se dogoditi i prije nego se pretovarna stanica izgradi, jest da će se povisiti cijene komunalnih usluga nekoliko desetaka kuna, iako su već sada na top ljestvici opterećenja u HR. Bilo bi odlično da je to povećanje rezultat poboljšanja usluge ili ulaganja u trajno rješenje, međutim razlog povećanja će biti financiranje neodrživog rješenja i servisiranje interesa Županije.

Imate osnovnu cijenu odvoza, uvećanu možda za cijenu povratne trajektne karte, plus dnevnica vozača, plus trošak goriva do Marišćine, plus trošak amortizacije vozila, puta broj vozila dnevno (koji će ljeti zaista uljepšati gostima dolazak i odlazak s otoka!). Uz minimalnu pretpostavljenu cijenu od 500 kn/t, a ukoliko Grad Rab (dakle bez otpada iz općine Lopar) mjesečno proizvede 500 tona mješovitog otpada, trošak njegovog zbrinjavanja na Marišćini bi iznosio cca 250 000 kuna mjesečno, ili 3 000 000 kn godišnje. Odakle Rabu toliki novac?! Projekt Marišćine navodio je da će količine otpada koje će trebati s Raba prihvaćati sezati do 9000 t/godišnje pa bi sukladno tim zahtjevima trebala biti izgrađena i pretovarna stanica. Ako Rab bude, prema procjenama originalnog projekta Marišćine, odlagao i do 9000 tona otpada godišnje, taj će se iznos popeti na vrtoglavih 4.5 milijuna kuna (procjene  projektne dokumentacije projekta gradnje ŽCGO Marišćina). Kako su naši gradski oci, tadašnji direktor Vrela i bivša gradonačelnica mogli odlučivati da žele pretovarnu stanicu, a nisu znali koliko bi za Rab taj trošak odvoza i odlaganja na Marišćinu iznosio?! Pamet!

Sve ovo imate u detalje obrazloženo u tri članka pisana početkom 2014. godine, koje se nepismenim ljudima u gradskoj upravi i gradskom vijeću vjerojatno nije dalo čitati (članak I, članak II, članak III).

Odlagalište Sorinj je prepunjeno, ne vrši se nasipavanje zemlje preko otpada pa smeće raznosi vjetar, tone iskoristivog materijala (drvo, metal, plastika, staklo...) bivaju bačene iako postoje pravilnici o razvrstavanju... Radnih strojeva nema, struje nema, infrastrukture nema... Na Sorinju odlaganje otpada ubrzo neće biti moguće, ne samo jer nema dozvolu za rad, ne samo zbog direktive da se sva otvorena odlagališta moraju zatvoriti, već on fizički (prostorno) ne može prihvatiti nove tone otpada.

Branio se tada vijećnik da se uz pretovarnu stanicu u sporazum ipak unijela i sortirnica, međutim Županiji, tada ni danas, nije u interesu da se sortirnica, koja je bila realna i jedina potreba - napravi. Već se htjelo da Rab napravi pretovarnu stanicu kako bi se novac slijevao u županijsku kasu. Za to bi se support bez problema dobio, a sortirnica bi onda došla u kasnijem trenutku, ili bolje rečeno, nikada!

Prvo su im dali plaže da na njima zarađuju, sada će im dati i otpad! Ispravak - ne davati - još im i plaćati da nam ga uzmu! Ima li smisla da išta kažem, molim i savjetujem, kada me niti jednom, oko bilo čega, na svoju i našu štetu, nisu poslušali?

Znate kako će to biti... Osnovati će se nova tvrtka zajedno s Loparom, uhljebit će se novi ljudi iz jedne i druge općine, nešto radnika će biti prebačeno iz oba komunalna društva, na čelo će se postaviti nečije kumče ili kum, a građani će financirati nepotrebnu i zastarjelu tehnologiju na kojoj će lovu ubirati Rijeka.

Neće me poslušati jer je upravo njihova HDZ-RPS-HSS većina podržala prijedlog tadašnje izvršne vlasti i Ministarstva da se napravi pretovarna stanica. Promijeniti projekt znači ići protiv odluke gradskog vijeća koje je i danas u istom sastavu kao i prije dvije godine. Ako nešto politička elita u Gradu neće učiniti  to je ići kontra volje onih koje su je tamo postavili - u Gradu i komunalnom društvu. Ili hoće?

Na pitanje što se na Sorinju misli napraviti, na zboru građana potvrdili su da će krenuti s gradnjom pretovarne stanice. Apelirao sam, koliko sam u tu jednu minutu mogao, da s time dalje ne idu već energiju i novac preusmjere primarno u sortirnicu sa reciklažnim dvorištem, a pretovarnom stanicom kao sekundarnim postrojenjem u kasnijoj fazi, bude li upće potrebe.

Dogovore i ugovore treba poštivati, ali nećeš poštivati ugovor koji ti ide na tešku štetu. Ma uostalom, u sporazumu stoji sortirnica, pa neka ispoštuju dogovor, ali sortirnicu naprave prvu. Pa to ima i smisla - valjda ćeš prvo pokušati smanjiti udio mješovitog otpada, a tek onda višak transportirati.

Sad će dati drugome i da im se brine o građevinskom otpadu... Tvrtke koje nas godinama uništavaju, koje na otoku imaju ilegalne rudnike kamena i odlagališta otpada - umjesto da im oduzimaju poslove i uništavaju ih na sve moguće načine - idu im na ruku i za siću im daju poslove i prostore. Naravno da Dundovo nije u tehničkoj mogućnosti to napraviti kada se godina dana nije iskoristila za sređivanje stanja u firmi kako bi se našao novac za mehanizaciju.

Gospodo, iskoristite priliku što na ministarskom mjestu napokon imate stručnu osobu iz redova Mosta koja se protivi gradnji ŽCGO-a te ih šalje na reviziju. Iskoristite priliku i odustanite od pretovarnih stanica jer se nacionalna politika promijenila te više neće podupirati ideju regionalnih centara za gospodarenje otpadom gdje ne treba. Ako u ničemu drugome, barem se u ovome usprotivite interesu Županije, a koja nam čitavo vrijeme radi o glavi. Uspostavite sustav komunalnog gospodarenja kakav je na Krku te umjesto pretovarne stanice zatražite sufinanciranje gradnje sortirnice otpada i kompostane kako bi se stvorila sirovina za prodaju, sekundarni proizvodi te snizili troškovi trajnog odlaganja i rashodi poslovanja komunalnog društva.To su radna mjesta, to je trajno - ekološki i gospodarski - održivo rješenje. Hoćete li i ovu šansu prokockati, nastaviti s pretovarnom stanicom, od svih nas i sebe, napraviti magarce?

Pročitano 2902 puta

Moglo bi zanimati

  • Zapisnik GV je naš Godot

    Kada želite znati koje su važne odluke donesene na zakonodavnom tijelu lokalne samouprave (Gradsko vijeće) onda pratite sjednice Gradskog vijeća i pročitate zapisnike Gradskog vijeća koji se naknadno objave na stranicama grada. Nema na otoku puno ljudi koje brine tko im i kako hlače kroji, ali ima ih nekoliko. Volim znati o čemu naše pametne i obrazovane glave u Gradu razmišljaju, što pričaju, a kako glasuju. Tradicionalno, na zapisnike, a od prošle godine i audio zapisnike, uvijek se čekalo mjesec, dva... A ovaj zadnji, sa sjednice GV iz 12. mjeseca čekamo dva mjeseca. Čekamo audio 10. sjednice, a već održavaju 11. Mogli su rasprodati pola otoka u tih tri mjeseca, a mi ne bismo ništa znali. Kada sam jednog vijećnika uvjeravao da su ti pisani zapisnici i audio zapisi beskorisni, zastarjeli način praćenja i zapisivanja, već su jeftinije i jednostavnije mogli sjednice snimati kamerom i stavljati na Youtube, nije me doživljavao. Ali kako bi i doživili, kada ih je tamo sve pregazilo vrijeme! Srednji vijek. Ili im pak odgovara ovakvo stanje stvari jer ljudi ne čitaju i ne prate te dosade od vijećanja, pa imaju otvorene ruke za svoje makinacije i mlaćenje prazne slame.

     

    Napisano Utorak, 16 Veljača 2016 18:59
  • PP naša je giljotina

    Naš prostorni plan je kriminalan, antirazvojan, prenapuhan gradnjom i rezultat osobnih interesa političko-građevinskih lokalnih lobija. One koji su radili i donosili takav prostorni plan smatram veleizdajnicima otoka. I dalje se donose UPU-i (planovi nižeg reda) za PP višeg reda koji je užasan. I dalje se lova upumpava u Geoprojekt. I dalje se inzistira na građevnom segmentu razvoja otoka umjesto da se prestane novac trošiti na spašavanje nečega što se spasiti neda. Što se krnje rodi, ni vrijeme, ni sav novac svijeta ne mogu ispraviti. Hitno je potrebno pristupiti izradi novog generalnog PP-a koji bi se zasnivao na očuvanju preostalog skromnog otočnog prostora, njegovih uvelike devastiranih resursa, na način onemogućavanja novogradnje po otoku. Glupo srljamo u situaciju da ćemo za par godina na otoku imati više izgrađenih objekata nego stalnog stanovništva! Gdje je tu održivost?

    Napisano Srijeda, 30 Prosinac 2015 08:25

Rekli su

  • "Tko može pogledati u povijest Jugoslavije sa svim tim prevarama, ubijanjima, zavišću, osvetom, bijedom, ponižavanjima i drugim simptomima mentalnih bolesti, i zaključiti da je to bila normalna zemlja? Nije bila! Normalne osobe su bile pregažene tom abnormalnom poviješću, ali narcisi su cvali, uključujući i mojega djeda jer su se osjećali kao kod kuće u tako nestabilnom okruženju. Njihova bolest je funkcionalna u zatrovanom društvu, a disfunkcionalna u mirnom i stabilnom okruženju. Pa karijera mojega djeda je krenula nizbrdo čim se preselio u stabilnu, demokratsku Ameriku. Jedva da je znao što će sa sobom kad ga više nitko nije kanio ubiti!" - Stjepan Gabriel Meštrović, unuk slavnog hrvatskog i jugoslavenskog kipara Ivana Meštrovića