Eko odred Rab

Promicanje održivog razvoja i zaštite okoliša na lokalnoj razini

Alternativa destrukciji otoka

Nakon što sam naveo negativna, gotovo pogubna, djelovanja naših ljudi na svoj otok (betonizacija, uzurpacija javnog dobra, nasipavanje ...

Drugih prilika neće biti - snažno za Most!

Procjenjujem da je u ovom trenutku podrška Mostu na nekih 20% birača. Iako priželjkujem 30, ne bih se iznenadio s 15 mandata. Tu brojku baziram na ...

Jedan otok, jedna betonska šetnica

U petak, 1.03.2013., održan je zbor građana mjesta Kampor, u Područnoj školi, uz prisustvo predstavnika gradske vlasti i javnih poduzeća. ...

Kako jednostavnim potezima onemogućiti dobre turističke priče i alternativne izvore preživljavanja na otocima

Htio sam pisati o toliko toga, ali nema potrebe za žurbom. Novi se problemi gomilaju, a stari ne rješavaju, pa će neke teme čekati godinama ...

Subota, 20 Veljača 2016 10:05

Koliko nas košta gradska uprava

Portal gradonacelnik.hr analizirao je izvršenje gradskih proračuna za 2014. po kriteriju potrošnje per capita, kao i po udjelu potrošnje u cjelokupnom proračunu, te objavio potrošnju hrvatskih gradonačelnika za reprezentacije i troškove vijećničkih naknada. Reprezentacija je onaj dio troška koji se odnosi na gošćenja, domjenke, svečane prigode, proslave i ostale troškove koji zalaze u promidžbeni dio rada lokalne samouprave, a ne operativnog djelovanja - popularno zvano "iće i piće".

Brojke tako govore da je, s obzirom na potrošnju proračunskog novca per capita, najštedljiviji gradonačelnik u Hrvatskoj prvi čovjek Zlatara Stanko Majdak. Majdak je, doduše, u analiziranoj godini i imao najmanje novca na raspolaganju – tek 7.652.886 kuna, od čega je u 2014. godini za reprezentaciju  potrošio 14.212 kuna, odnosno 2,331 kuna po glavi stanovnika.

Druga najštedljivija je gradonačenica Siska Kristina Ikić Baniček koja je ujedno i najskromnija gradonačelnica jednog velikog grada i trošila je osjetno manje od ostalih svojih kolega – 2,567 kuna po glavi stanovnika. Sisak naime ima 47.768 stanovnika, a iz proračuna koji je 2014. godine iznosio 165.823.849 kuna, za reprezentaciju je potrošeno 122.602 kune.

Statistika se niže za sljedećih deset načelnika i gradonačelnika na kojemu se nalazi i Milan Bandić iz Zagreba, a na desetom mjestu je gradonačelnik Bjelovara sa 187 937 kuna, odnosno 4,666 kuna po glavi stanovnika.

Primjetite na listi kako su neki gradovi znatno veći po broju stanovnika od Grada Raba, a općine Lopar pogotovo. Bjelovar ima (cca) 40 000 stanovnika, Sisak 47 000, Zagreb 800 000, Kaštela 38 000 itd.

Grad Rab prema službenim podacima iz 2011. ima 8 065 stanovnika, a općina Lopar  1263 stanovnika. Za potrebe ove analize držati ćemo se službenog podatka popisa stanovnika međutim moje je osobno mišljenje da je demografska slika otoka u rasulu i da u ovome trenutku na otoku stalno živi ispod 6000 stanovnika. Točan bi se broj mogao utvrditi kada bi se od službenog broja na neki način izuzeli oni koji na Rabu imaju samo prijavljeno prebivalište kako ne bi plaćali prirez, kada bi se izuzeli "gastarbajteri" odnosno oni koji su na radu u inozemstvu veći dio godine ili su trajno odselili bez da su odjavili prebivalište te kada bi se ažurirali podaci umrlih i iseljenih unatrag 5 godina. A nećemo spominjati i studente koji se školuju izvan Raba i od kojih će u konačnici vrlo mali broj ostati na otoku. Ali dobro, recimo da je na području Grada Raba 8 065 duša.

U 2014. godini, dakle za vladavine SDP-a, trošak reprezentacije je iznosio 417.758,80 kn. Godinu prije trošak za protokole, promidžbu, proslave i sl. iznosio je 475.267,10 kn, a 2012. godine trošak je iznosio 492.720,44 kn. U 2015. (nakon promjene vlasti) taj se iznos smanjio na 292.850,27 kn

U  intervjuu za NL 2. siječnja 2016.  trenutni gradonačelnik navodi da je reprezentacija smanjena na 465 000 kuna sa 809 000 kuna uspoređujući 2015. sa 2014 godinom, ali to se možda odnosi na sve institucije i poduzeća na gradskom proračunu (?) pa ćemo vjerovati da je taj iznos 292 850,00 kn, ne ulazeći u pitanje ako su uračunate sve stavke koje se mogu smatrati promidžbenima.  

Prema tome, za 2014. trošak reprezentacije za Grad Rab (općinom Lopar neka se bavi neki drugi) je bio visokih 51,80 kuna po stanovniku čime je za preko 49 kn viši od naštedljivije općine na gornjoj listi.

U 2012. godini, kada je trošak reprezentacije bio najveći - 492 720,44 kn taj je iznos per capita bio 61,00 kn.  2012. godina je posljednja za koju imamo podatke, pa je logično pretpostaviti kako vraćenjem u prošlost taj iznos može samo rasti i biti će zanimljivo jednoga dana saznati koliko je Grad na reprezentaciju potrošio recimo 2009. ili  2004. godine, kao i koliko se ukupno trošilo na iće i piće ako se objedine sve javne tvrtke i ustanove.

Godinama zagovaram da se trošak reprezentacije ukine u potpunosti, baš kao što je Stipe Petrina učinio prilikom dolaska na vlast u Primoštenu i prije stabilizacije javnih financija u svojoj općini. Vrijedi napomenuti da je isti ukinuo naknade svojim općinskim vijećnicima (i svim funckionerima koji su do pozicije došli političkim putem - NO, UO itd.), čime se uštedilo dovoljno novca da se u tamošnjoj općini napravi nova općinska zgrada u kojoj su dodatno smješteni vrtić i knjižnica. U 14 godina općina Primošten je na taj način uštedila preko 16 milijuna kuna. Mislite li i dalje da su naknade simbolika od koje se ne može ništa napraviti?

Uz to, zagovoram godinama i ukidanje vijećničkih naknada, odnosno smanjenje na simboličan iznos od 1 kune. Pa da vidimo kome je javni interes ispred privatnog i tko će htjeti u politiku kada se novac iz politike izbaci. Ne bih imao ništa protiv niti da vijećnici imaju veće naknade, niti da djelatnici imaju više plaće, kada većinu vremena od svih njih ne bi bilo veće veće štete nego koristi.

Gradski vijećnici u Petrinji, Pleternici, Belišću, Hrvatskoj Kostajnici, Čabru i Biogradu na moru radili su za nula kuna naknade u 2014. godini. Metković je za tu svrhu izdvojio 323 kune u godinu dana svog proračuna, a na top listi deset gradova sa najmanjim izdvajanjima za rad svojih političara našli su se Slavonski Brod, Bjelovar, Đurđevac, Pakrac i Križevci... Gradovi s daleko više stanovnika nego Grad Rab.

Primjerice, Slavonski Brod je isplatio svojim vijećnicima 232.982 kune, što je 0,211 posto gradskog proračuna, a po po glavi stanovnika, to iznosi 3.94 kune. Slavonski brod ima cca 60 000 stanovnika i nema turizma da ga svake godine vadi iz gabule. Bjelovar sa ukupnom cifrom od 251.275 kuna, odnosno 6,24 kuna po glavi stanovnika, a iza njega Đurđevac koji je na vijećnike u toj godini potrošio 51.981 kuna, ili 6,29 po glavi stanovnika.

Na petom mjestu je Daruvar, sa isplaćenih 74.572 kune (6,41 po glavi stanovnika), šesti Zlatar sa 39.668 kuna (6,5 per capita), sedmi Križevci sa 141.513 kuna ( 6,7 per capita), osmo Oroslavje sa 63.353 kune (10,32 per capita), Klanjec  sa 31.118 kuna (10,68 per capita) i na desetom mjestu Nova Gradiška, čiji su vijećnici koštali 173,464 kuna ili 12,2 kuna po glavi stanovnika.

Kada smo kod troškova vijećničkih naknada, oni su u Gradu Rabu u 2014. godini iznosili 584.730,00 kn. Godinu prije 517.111.31 kn, a dvije godine prije 582.420,00 kn. U 2015. godini, s promjenom vlasti došlo je do smanjenja, ali ne i ukidanja, vijećničkih naknada pa je taj iznos bio 403.062,48 kn.

Vijećnik za svoj rad u Gradskom vijeću Grada Raba ima pravo na mjesečnu naknadu u visini od 1.875,00 kuna bruto.

Predsjedniku Gradskog vijeća Grada Raba pripada mjesečna naknada u visini od 4.500,00 kuna bruto, a potpredsjednicima Gradskog vijeća mjesečna naknada u visini od po 2.625,00 kuna bruto.

Važno je napomenuti da je smanjenje naknada izglasano u ožujku 2015. , a protiv smanjenja naknade (suzdržani, ali za mene kao da su protiv) na GV su glasovali članovi "socijalno osjetljivog" rapskog SDP-a, član HNS-a i nezavisni vijećnik.

U 2014. godini trošak Gradskog vijeća Grada Raba, po glavi stanovnika iznosio je 72,00 kune, dok je u 2015. bio nešto manji, ali i dalje visokih 50,00 kn per capita. Možda i bolje da su podaci o broju stanovnika nafrizirani, jer kada bi se ukupni trošak podijelio s pravim brojem stalnog stanovništva dojam bi bio poražavajući.

Ovom analizom obuhvaćeni su samo troškovi reprezentacije i vijećničke naknade. Naknade nadzornih odbora, plaće načelnika, djelatnika i dr. ostavljamo za drugu priliku. Poznato je da je naknada za rad članova u NO jednoga od naših komunalnih poduzeća 800 kuna, a predsjednika NO 1000 kuna mjesečno. Je li sada jasnije zašto se rapska stranačija gura u razne odbore i "kontrolna" tijela  - 12 000 kn godišnje za nerad nije loša cifra. Plaća gradonačelnice na razini 2014. iznosila je u prosjeku 13 000,00 kuna (nakon smanjivanja u četiri navrata!), a prosjek mjesečne plaće djelatnika u Gradu Rabu na razini 2014. god. 7.600,00 kuna (neto) - bez uračunatih dodataka, božićnica, regresa, naknada, jubilarnih nagrada, bonuse za uspješan rad itd. na što djelatnici gradske uprave imaju pravo.

Pročitano 1391 puta

Moglo bi zanimati

  • Zapisnik GV je naš Godot

    Kada želite znati koje su važne odluke donesene na zakonodavnom tijelu lokalne samouprave (Gradsko vijeće) onda pratite sjednice Gradskog vijeća i pročitate zapisnike Gradskog vijeća koji se naknadno objave na stranicama grada. Nema na otoku puno ljudi koje brine tko im i kako hlače kroji, ali ima ih nekoliko. Volim znati o čemu naše pametne i obrazovane glave u Gradu razmišljaju, što pričaju, a kako glasuju. Tradicionalno, na zapisnike, a od prošle godine i audio zapisnike, uvijek se čekalo mjesec, dva... A ovaj zadnji, sa sjednice GV iz 12. mjeseca čekamo dva mjeseca. Čekamo audio 10. sjednice, a već održavaju 11. Mogli su rasprodati pola otoka u tih tri mjeseca, a mi ne bismo ništa znali. Kada sam jednog vijećnika uvjeravao da su ti pisani zapisnici i audio zapisi beskorisni, zastarjeli način praćenja i zapisivanja, već su jeftinije i jednostavnije mogli sjednice snimati kamerom i stavljati na Youtube, nije me doživljavao. Ali kako bi i doživili, kada ih je tamo sve pregazilo vrijeme! Srednji vijek. Ili im pak odgovara ovakvo stanje stvari jer ljudi ne čitaju i ne prate te dosade od vijećanja, pa imaju otvorene ruke za svoje makinacije i mlaćenje prazne slame.

     

    Napisano Utorak, 16 Veljača 2016 18:59
  • PP naša je giljotina

    Naš prostorni plan je kriminalan, antirazvojan, prenapuhan gradnjom i rezultat osobnih interesa političko-građevinskih lokalnih lobija. One koji su radili i donosili takav prostorni plan smatram veleizdajnicima otoka. I dalje se donose UPU-i (planovi nižeg reda) za PP višeg reda koji je užasan. I dalje se lova upumpava u Geoprojekt. I dalje se inzistira na građevnom segmentu razvoja otoka umjesto da se prestane novac trošiti na spašavanje nečega što se spasiti neda. Što se krnje rodi, ni vrijeme, ni sav novac svijeta ne mogu ispraviti. Hitno je potrebno pristupiti izradi novog generalnog PP-a koji bi se zasnivao na očuvanju preostalog skromnog otočnog prostora, njegovih uvelike devastiranih resursa, na način onemogućavanja novogradnje po otoku. Glupo srljamo u situaciju da ćemo za par godina na otoku imati više izgrađenih objekata nego stalnog stanovništva! Gdje je tu održivost?

    Napisano Srijeda, 30 Prosinac 2015 08:25

Rekli su

  • Sve je u Hrvatskoj zdrobljeno, pretvoreno u zgode, u epizode, u djelovanje raznih interesnih grupa – u kojima se nadmeću pojedinci, svaki za svoj račun – i nema drugih mjerila i nema drugih ciljeva; samo se još trivijalne fraze patetično prikazuju kao nada nacije, da bi se izigrala dubina politike i veličina njezine uloge. To je ponašanje cinične i provincijski nemarne samodostatnosti: ona je za sebe uvijek i početak i kraj. - Vlado Gotovac