Eko odred Rab

Promicanje održivog razvoja i zaštite okoliša na lokalnoj razini

Alternativa destrukciji otoka

Nakon što sam naveo negativna, gotovo pogubna, djelovanja naših ljudi na svoj otok (betonizacija, uzurpacija javnog dobra, nasipavanje ...

Jedan otok, jedna betonska šetnica

U petak, 1.03.2013., održan je zbor građana mjesta Kampor, u Područnoj školi, uz prisustvo predstavnika gradske vlasti i javnih poduzeća. ...

Kako jednostavnim potezima onemogućiti dobre turističke priče i alternativne izvore preživljavanja na otocima

Htio sam pisati o toliko toga, ali nema potrebe za žurbom. Novi se problemi gomilaju, a stari ne rješavaju, pa će neke teme čekati godinama ...

Kockanje s budućnosti

Sustavna devastacija otoka posljedica je loših zakona, nemarne administracije, nepostojanja ekoloških inicijativa i nasavjesti ...

Utorak, 28 Listopad 2014 19:02

Parking turizam

Imam jako maleni auto koji je savršen za naše dotrajale ceste i nezahtjevan u pogledu parkirne kvadrature, pa sam često u mogućnosti parkirati gdje nijedno drugo vozilo nije u stanju. Zato me naljutila opomena o globi (opomena, ne i kazna), koja inače iznosi petsto kuna (!), za nepropisno parkiranje.

Sve bi bilo u redu, da auto nije bio na potpuno izdvojenom mjestu, van prometne površine, stisnut u taj mali, neupadljiv prostor koji već desetak godina ima namjenu parkirališta za manje automobile, što nimalo ne ugrožava ili otežava odvijanje prometa, kako tvrdi opomena prometnog redara. S novim sustavom naplaćivanja parkiranja i to je mjesto eto, postalo nepoćudno.

Znak zabrane parkiranja nestanara postoji, ali je ostao neuočen s moje strane. Moja greška!

Ali zašto zabraniti parkiranje ne-stanarima, kada postoje adekvatna mjesta, prihvatljiva manjim automobilima i motociklima, koje nikada stanari ne koriste (vjerojatno imaju prevelike automobile baš za tih nekoliko mjesta). Grad je ljeti redovito u prometnom kolapsu, pa zar nije logično omogućiti parkiranje tamo gdje postoje prostorne mogućnosti.

Razlog leži u tome, što se sve površine koje nisu u privatnom vlasništu, naplaćuju prema skupocjenom cjeniku, a kako bi se ljude natjeralo da koriste uslugu naplate parkiranja, režim kontrole je izrazito represivan i neracionalan. Onemogućava se parkiranje na mjestima koja bi mogla imati tu ulogu, ili se to pravo udjeljuje isključivo stanarima zgrada u blizini ili se pak naplaćuju mjesta koji nemaju ni minimalne tehničke uvjete za takvu namjenu (zemljano tlo, neobilježena parkirna mjesta, nepostojeća ili neuočljiva signalizacija, nejasan djelokrug naplatnog aparata i dr).

Za razliku od mojeg automobila, automobili nekoliko stanara tamošnjih zgrada uvijek stoje parkirani na ulici, na cesti, na neobilježenom mjestu, ali njima se otežavanje prometa gleda kroz prste, opet iz razloga što je cijeli sustav neuredan, nepraveden i selektivan u primjeni. Neki mogu sve, drugi ne smiju ništa.

Mjesečnu kartu ne plaćam jer imam neke svoje pozicije gdje nema zabrane parkiranja i naplate. Drugi je razlog, ujedno glavni, što ne želim na bilo koji dodatan način financirati javnu upravu i poduzeća za koje smatram da su neprofesionalni, lihvarski nastrojeni, gramzivi i parazitirajući. O sustavu naplaćivanja na području Grada Raba bilo je dovoljno rasprava, pa ne bi bilo od koristi još jednom čitavu priču prepričavati, a vjerujem da svatko od nas ima neko svoje neugodno iskustvo.

U uređenim gradovima, postoje zone besplatnog parkiranja. U uređenim gradovima, cijene su na prihvatljivoj razini. U uređenim gradovima, trud nije usmjeren ka eliminaciji slobodnih parkirnih mjesta kako bi se ljude prisililo na kupovinu mjesečnih i dnevnih karata. U uređenim gradovima, parkirališta ne služe održavanju na životu ekonomskog mrtvaca i nisu glavni oblik pribavljanja novca. U uređenim gradovima, parkirališta "na nešto liče".

Javne službe, odnosno gradska uprava koja je najodgovornija za trenutno stanje, je postala svrha sama sebi, s jedinom preostalom ulogom da poskupljuje stare i kreira nove namete kako bi omogućila svoje daljnje postojanje i eventualno proširila vojsku djelatnika (biračke baze). Svrha naplate parkiranja ne smije biti prelijevanje novca u financiranje neučinkovitog sustava i plaće djelatnika (moja je frustracija usmjerena prema rukovodećem kadru, ne radnicima, jer je rukovodioc taj koji definira pravila i koordinira provedbu), nego ulaganje u poboljšanje javne infrastrukture, komunalnog sustava, javnih površina... A to ne postoji!

Ne bih imao ništa protiv više cijene, ako bi postojao neki rezultat u vidu investicija za poboljšanje kvalitete života ili javne infrastrukture. Ovako, to sve previše ima veze s iznudom. Umjesto takvog racionalnog sistema, na Rabu već godinama imamo poduzeća koja preživljaju zahvaljujući parkiralištima koja nemaju adekvatno uređenje, sustav naplate i cijenu. Ako potreba nalaže, čak dvorišta škola i igrališta dobiju ekspresnu prenamjenu!

Kao posljedica manjka parkirnih mjesta, česte su kilometarske kolone iz svih smjerova prema Gradu. Zar nije apsurdno, da u situaciji kada Grad nije u mogućnosti (iz neobjektivnih razloga) sanirati običnu rupu u cesti ili srušen zid, narucuje prometne studije koje predlažu miljunske investicije. Ma zamisli, tko bi rekao da su potrebne skupocjene investicije za sređivanje situacije! Žedne netko treba preves(lati)ti preko vode.

Cijene parkiranja su ucjenjivačke, pritisak vozila je golem, mjesta nema, kazne su u visoke. Kratka sezona koncentrirala je preveliki broj automobila na malome prostoru, što nije praćeno infrastrukturom, pa se svatko želi okoristiti na situaciji, ne razmišljajući o dugoročnim posljedicama takvih i sličnih "poslovnih odluka". Pitam se, da li je u našem turizmu preostao koji bolji način za punjenje proračuna?

Trenutni sustav bez rampe je svakako bolji. Više nema katamaranskih gužvi.

Postavljanje rampe nije napravljeno kako bi se destimulirao ulaz autima u grad, kako političari vole braniti tadašnju odluku, nego kako bi se lakše zarađivalo. Da je postojala iskrena volja uklanjanja prometa iz grada, riva bi se prenamijenila u pješačku zonu i problem bi bio riješen. Ta je rampa jedino pridonijela daljnjoj degradaciji života u starogradskoj cjelini. Još jedna briljantna odluka tadašnje političke "elite", velikih stručnjaka prometnih znanosti i njihovih sluga, a koji tu rampu, sada izvan funkcije, ostavljaju na istom mjestu da radi probleme, kao spomenik svojoj gluposti, zapravo u inat svojoj političkoj opoziciji i našem zdravom razumu.

Svaki komadić zemlje, neovisno u kakvom je stanju i na kakvoj poziciji, se naplaćuje. Turista, kojemu se maksimalno moraju pojednostaviti procedure i život dok je na ovdje (što je smisao njegovog dolaska) te kako ga lošim odnosom ne bi odvratili od boravka na otoku u budućnosti, opterećuje se visokom cijenom i neprilagođenim naplatnim sistemom. Gdje bi ljudi trebali promijeniti novac za dvije kune koje im treba na onih deset (!).

Što se tiče "privatnih poduzetnika", zar je 20/25/30 kn/dan fer cijena za parkiranje automobila na komadu zemlje uz cestu?

Parkiranja na Rabu su sive zone, naplatni sadizam, kruh bez motike, jedina preostala aktivnost na otoku koja generira solidnu dobit. Mala ulaganja, malo pijeska s Pudarice, jeftina tabla na kojoj se cijena dopisuje rukom kako bi se mogla mijenjati po potrebi, blok papira - eto lake zarade. Ganze Tag 30 kuna i teraj!

To što nitko zapravo dnevnu kartu ne treba jer se na plaži ne boravi 24 sata, to što su parkirališta neugledna, što gost ima osjećaj da se na njemu želi lako zaraditi, to što je vrijednost za novac slaba - to očito nikoga od naših ljudi ne smeta. Kao što nas ne smeta niti da je ulaz u lapidarij 15 kuna ili sv. Ivan 20 kuna, u ono kratko vrijeme kada su uopće otvoreni za posjetitelje. Naravno da cijena parkiranja ne utječe drastično na kompletnu sliku turizma, ali kada se gostu nameće stalna obveza skupog plaćanja osnovnih usluga, od trajekta do ulaza u ne-više-tako-znamenite kulturne objekte.

I sve na relaciji između toga, stvari poprimaju drugačiju dimenziju. Po čemu Rab trostruko nadjačava Istru ponudom, da mora imati i takve cijene parkiranja?

Grad / Cijena (kn/h) Zona 1 Zona 2 Zona 3 Zona 4
Umag 6,00 (1.05.-31.10.) / 3,00 (01.11.-30.04.) 6,00 (01.05.-31.10.) 40,00 (od 08:00 – 20:00) / 20,00 (od 14:00 - 20:00) 1,00
Rovinj 1,00 (16.10. do 30.04.) do 30 min, svakih sljedećih 30 minuta 3,00 2,00 (16.10. do 30.04. ) / 5,00 (01.05 do 15.10.) - -
Poreč 8,00 (01.06.-30.09.) / 4,00 (01.10.-31.05.) 6,00 (01.06.-30.09.) / 3,00 (01.10.-31.05.) 4,00 (01.06.-30.09.) / 2,00 (01.10.-31.05.) Zatvorena parkirališta - Veliko gradsko parkiralište 8,00 / Park Žatika 4,00 / Park Hugues 6,00
Pula 4,00 4,00 15,00 -

Tamošnji gradovi imaju također kategorizaciju po zonama, postoje dnevne karte čiji iznosi variraju od nekoliko desetaka do stotinu kuna, ovisno o zoni, dok recimo dnevna karta na Rabu ima funkciju kazne, što je protuzakonito.

Neki pak gradovi, poput Pule i Rovinja, blagdanom i nedjeljom nemaju naplatu. Autobusi i teretna vozila imaju posebne režime, ali svim je gradovima zajedničko da imaju umjerene do niske cijene naplate, dok ih Rab "šiša" u svakoj cjenovnoj kategoriji.

Autoklub je nedavno napravio površnu analizu cijena parkiranja na Jadranu, ali kriteriji usporedbe nisu adekvatni. Nisu vršene usporedbe lokacija parkirališta, njihovo uređenje i stanje, udaljenosti do centra i sl. Nulta zona u Umagu ne korespondira atraktivnošću pozicije rapskoj nultoj zoni (npr. parkiralište uz park Boškopini, parkiralište ispred marketa,plato ispred škole).

Realnije je uspoređivati umašku prvu zonu s rapskom nultom zonom, a u tom slučaju Umag ima dvostruko jeftiniji parking (6,00 kn ljeti, i 3,00 kn zimi).  Spuštanjem prema jugu Hrvatske, kako se cijena putovanja povećava, cijene parkiranja se - povećavaju! "Južnije, tužnije" vrijedi očito i u ovom slučaju. Život na otocima je skup zar ne, pogotovo kada ništa ne radiš da ga olakšaš! 

Rab zapravo drži, nezavidnu, drugu najskuplju kartu parkinga na Jadranu, iza Dubrovnika. Jedino što eventualno s Umagom dijelimo je pravilnik o uvjetima parkiranja. Od riječi do riječi.     

Pročitano 1070 puta

Moglo bi zanimati

  • Zapisnik GV je naš Godot

    Kada želite znati koje su važne odluke donesene na zakonodavnom tijelu lokalne samouprave (Gradsko vijeće) onda pratite sjednice Gradskog vijeća i pročitate zapisnike Gradskog vijeća koji se naknadno objave na stranicama grada. Nema na otoku puno ljudi koje brine tko im i kako hlače kroji, ali ima ih nekoliko. Volim znati o čemu naše pametne i obrazovane glave u Gradu razmišljaju, što pričaju, a kako glasuju. Tradicionalno, na zapisnike, a od prošle godine i audio zapisnike, uvijek se čekalo mjesec, dva... A ovaj zadnji, sa sjednice GV iz 12. mjeseca čekamo dva mjeseca. Čekamo audio 10. sjednice, a već održavaju 11. Mogli su rasprodati pola otoka u tih tri mjeseca, a mi ne bismo ništa znali. Kada sam jednog vijećnika uvjeravao da su ti pisani zapisnici i audio zapisi beskorisni, zastarjeli način praćenja i zapisivanja, već su jeftinije i jednostavnije mogli sjednice snimati kamerom i stavljati na Youtube, nije me doživljavao. Ali kako bi i doživili, kada ih je tamo sve pregazilo vrijeme! Srednji vijek. Ili im pak odgovara ovakvo stanje stvari jer ljudi ne čitaju i ne prate te dosade od vijećanja, pa imaju otvorene ruke za svoje makinacije i mlaćenje prazne slame.

     

    Napisano Utorak, 16 Veljača 2016 18:59
  • PP naša je giljotina

    Naš prostorni plan je kriminalan, antirazvojan, prenapuhan gradnjom i rezultat osobnih interesa političko-građevinskih lokalnih lobija. One koji su radili i donosili takav prostorni plan smatram veleizdajnicima otoka. I dalje se donose UPU-i (planovi nižeg reda) za PP višeg reda koji je užasan. I dalje se lova upumpava u Geoprojekt. I dalje se inzistira na građevnom segmentu razvoja otoka umjesto da se prestane novac trošiti na spašavanje nečega što se spasiti neda. Što se krnje rodi, ni vrijeme, ni sav novac svijeta ne mogu ispraviti. Hitno je potrebno pristupiti izradi novog generalnog PP-a koji bi se zasnivao na očuvanju preostalog skromnog otočnog prostora, njegovih uvelike devastiranih resursa, na način onemogućavanja novogradnje po otoku. Glupo srljamo u situaciju da ćemo za par godina na otoku imati više izgrađenih objekata nego stalnog stanovništva! Gdje je tu održivost?

    Napisano Srijeda, 30 Prosinac 2015 08:25

Rekli su

  • Sve je u Hrvatskoj zdrobljeno, pretvoreno u zgode, u epizode, u djelovanje raznih interesnih grupa – u kojima se nadmeću pojedinci, svaki za svoj račun – i nema drugih mjerila i nema drugih ciljeva; samo se još trivijalne fraze patetično prikazuju kao nada nacije, da bi se izigrala dubina politike i veličina njezine uloge. To je ponašanje cinične i provincijski nemarne samodostatnosti: ona je za sebe uvijek i početak i kraj. - Vlado Gotovac