Eko odred Rab

Promicanje održivog razvoja i zaštite okoliša na lokalnoj razini

Alternativa destrukciji otoka

Nakon što sam naveo negativna, gotovo pogubna, djelovanja naših ljudi na svoj otok (betonizacija, uzurpacija javnog dobra, nasipavanje ...

Drugih prilika neće biti - snažno za Most!

Procjenjujem da je u ovom trenutku podrška Mostu na nekih 20% birača. Iako priželjkujem 30, ne bih se iznenadio s 15 mandata. Tu brojku baziram na ...

Jedan otok, jedna betonska šetnica

U petak, 1.03.2013., održan je zbor građana mjesta Kampor, u Područnoj školi, uz prisustvo predstavnika gradske vlasti i javnih poduzeća. ...

Kako jednostavnim potezima onemogućiti dobre turističke priče i alternativne izvore preživljavanja na otocima

Htio sam pisati o toliko toga, ali nema potrebe za žurbom. Novi se problemi gomilaju, a stari ne rješavaju, pa će neke teme čekati godinama ...

Subota, 16 Veljača 2013 19:25

Od klora ne vidit mora

Preplavljenost bazenima kod privatnog najma soba i apartmana, na čistom i jedinstvenom hrvatskom primorju, neće pripomoći u rastezanju sezone, ali će umanjiti vrijednost i prepoznatljivost destinacije. 

Nije li smislenije urediti vrtove u staništa domaćh i minijaturnih životinja, ptica, jezerca s ribama, autohtonim biljkama – umjesto cementiranja vrtova i ispunjavanja rupa vodom koje tijekom ljetnih mjeseci ponestaje za elementarne potrebe stanovnika.

Nedvojbeno će postojanje bazena u nečijem dvorištu poboljšati rezervacijsko stanje za taj smještaj, ali to proizlazi iz profila gostiju, kojima je vodom ispunjena jama nadomak sobe, stvar prestiža. Ta je umjetna raskoš, realno nepotrebna jer kvalitetan turist vrijeme provodi na prirodnoj plaži. Bazeni su tu radi snobovskog komfora ljudi koji imaju vrlo malo obzira prema lokalnim gospodarskim i ekološkim prilikama. Svakome je u vrijeme ljetovanja na prvome mjestu osobni komoditet, pa kriviti turiste za takvo stanje je deplasirano – problem je u domaćinu koji u očajničkom traženju ideja za uski turistički period, pristaje na pogrešna i štetna rješenja koja to zapravo nisu.

Da li ćemo se posvetiti izgradnji "sebe", pa onda izgraditi drugačiju sliku turizma, gdje će nam umjetni bazeni možda smetati? Ili ćemo se prikloniti globalnim, komercijalnim, sveprisutnim turističkim obilježjima i kretanjima te postati još jedno dosadno mjesto na Sredozemlju?

Gradnjom bazena narušavamo prirodni mediteranski krajobraz (koji je već uvelike devastiran) i pridonosimo "floridizaciji" otoka. Unosimo u prostor nešto što mu prirodno i civilizacijski ne pripada te dodatno srozavamo sliku Mediterana “kakav smo nekada bili”.

Turizam smo izgradili na očuvanosti prirode, a sada tu prirodu zamjenjujemo umjetnim tvorevinama i pretvaramo se u betonskog monstruma koji uništava sve autentično. Simbolično i doslovno, kopamo jamu u koju ćemo sami upasti.

Ni bazeni nisu rješenje koje će produljiti turističku sezonu, što tehnokrati u Zagrebu ne razumiju kao što ne razumiju narav hrvatskog turizma, hrvatskog domaćina i hrvatskog prirodnog kruga. Ovdašnji život isčitavaju u excel tablicama, grafovima i brojevima, što je posljedica korporativnog mentaliteta iz kojega proizlaze.

Sociolog Mirko Petrić prošloga je mjeseca održao predavanje o utjecaju turizma na jezgre dalmatinskih gradova. Petrić upozorava kako će Hrvatska nakon oporavka svjetskog tržišta kapitala i ulaska u Europsku Uniju biti još zanimljivija stranim ulagačima, no njih napominje zanima isključivo profit. Sve se to već dogodilo Španjolskoj, nastavlja Petrić, gdje je pod betonom 510 kilometara obale i gdje su u nekim mjestima kultura i tradicija življenja devastirani u interesu razvoja turizma. (HRT Radio)

“Ono što bi sad trebalo napraviti je minimizirati negativne posljedice razvoja prema onome što Europska Unija u svojim novim dokumentima naziva odgovornim turizmom, dakle turizmom koji nastoji što manje utjecati na okoliš i ono što je najvažnije da turisti koji na neko mjesto dolaze osjete taj prostor kao svoj i počnu dijeliti sudbinu lokalnog stanovništva. To je upravo suprotno ovom korporacijskom konceptu, koji ide prema tome da zapravo neko atraktivno područje izdvoji iz svoje okoline, napravi tzv. resort i tu zapravo samo za svoj profit drži turističku klijentelu”.

Na otoku se privatni konvencionalni bazeni pojavljuju u sve većem broju, ali pokazuje se kako je njihova gradnja uvjetovana ne željom za produbljivanjem sezone, već izdvajanja i raspoznavanje “boljeg” smještaja od inferiornog po kriterijima konzumerističkog neodgovornog mentaliteta. I sada naš čovjek, pod pritiskom konkurencije, neznanja i snažnog marketinga interesnog građevisko-političkog miljea, preuzima takve ideje te se upušta u projekt gradnje umjetnog bazena. Tragičnost situacije jest da se ne grade bazeni radi bolje ponude, već se grade osobni statusni simboli (simboli gluposti).

Ljudi koji su bazene izgradili na otoku, u njima se ne kupaju. Nezamislivo mi je da itko tko satima putuje na nekoliko dana godišnjeg odmora, svoje vrijeme provodi u kloriranoj vodi, na betonu, daleko od pješčane plaže i hlada borova. Je li to vrsta turizma kakvome težimo? Besmislena je gradnja umjetnih bazena pokraj najčišćeg i najljepšeg mora Sredozemlja. Dok to ne shvatimo, naravno da ćemo bazene percipirati kao nešto nužno i pozitivno, naravno da ćemo se pitati zašto je sezona kratka, gdje je izostala bolja zarada itd.

Ako se pred i postsezona produlji, to može biti najviše petnaestak dana, jer će se uglavnom raditi o negrijanim bazenima koji će neupotrebljivi postati pri spuštanju vremenske temperature. Grijani bazeni financijski su i tehnički zahtjevne investicije za koje ne vidim perspektivu u privatnom angažmanu. Ako privatni iznajmljivač želi obogatiti svoj objekt sadržajem, onda je razumnija gradnja manjih kupki (hottubs/jacuzzi) i sauna (npr. finskih sauna) – koji zauzimaju manje prostora, manje su troškovno zahtjevni za gradnju i održavanje, mogu se graditi od prirodnih materijala, mogu se uklopiti u okoliš, manje su ekološko opterećenje (vizualno, kemijsko i vodno), a upotrebljivi su u svako godišnje doba.

Dobra su ideja vrtna jezera s živim, prirodnim ekosustavima – vegetacije s ili bez životinja, a što sve stvara ugodno, zanimljivo, kvalitetno životno (ne samo turističko) okruženje i iskustvo. Betonsko konstruirani bazeni nisu zanimljivost koja će nas izdvajati od ostatka ponude na obali, ali ekološka rješenja (koja su zanemarena i nepoznata) mogu nas učiniti jedinstvenim mjestom. Ako želimo biti otok zdravlja i prirodnih ljepota, kemijski tretirani bazeni korak su u krivom smjeru.

Ali ako sezonu treba produljiti na više od 3 mjeseca, komunikacija s gostom mora se svesti na osobnu, individualiziranu razinu (gdje će se prema svakome gostu trebati postupati kao prema prijatelju u posjeti), moramo se odmaknuti od trenutnog “ključ u ruke” turizma. Što domaćem iznajmljivaču nije privlačan model turizma (budimo realni). Puno je jednostavnije sve prekriti cementom, pa pokušati iskoristiti uspostavljeni sezonski vremenski okvir do krajnjih granica.

Mentalni sklop rapskog turizma je masovni i sezonski, a problemi u turizmu proizlaze iz naših problema kao domaćina. Ništa se neće promijeniti dok ne nastupi značajni pad broja turista ili nas se izvana ne prisili na drastične izmjene koncepta turizma, a što sigurno neće poteći iz Zagreba gdje sjede ljudi koji na obali imaju vlastite betonske vikendice s bazenima. Ako sami ne možemo osmisliti svoj turizam, drugi će to učiniti na svoju, ne i našu, korist.

Mogu razumijeti da obrtnik uz pomoć državnog programa ili iznajmljivač po vlastitom, gradi bazen pokraj kuće, ukoliko je lokacija kuće nepovoljna u odnosu na konkurenciju bliže moru, ali gradnju bazena na svega nekoliko metara ili minuta od mora, smatram nepotrebnom gramzivošću, a nadolazeću preplavljenost bazenima ekološko, a onda i ekonomsko samoubojstvo. Nakon što je Veli Mel uništen, među ostalim i dvama bazenima u budućem kampu, za koje mi nije jasno na koji su način priskrbljene građevinske dozvole, perfidna ironija je da ću i ja platiti stotinu kuna za njihovu gradnju, htio-ne htio.

Bloger "Kapitalac" je predstavio svoje viđenje namjera Vlade o poticanoj gradnji bazena s ekonomskog aspekta.

“Poticana bazenogradnja

U državnom proračunu za 2013., prema članku Jutarnjeg, naći će se i sredstva za poticanje izgradnje bazena. Okvirno se radi o iznosu od 10.000.000 HRK (za 2013.) što se temelji na očekivanom planu izgradnje 200 bazena, dakle 50.000 HRK po bazenu. Do kraja mandata tekuće vlade očekuje se izgradnja 1000 bazena, poticano sa 50mn HRK.

To vam je okvirno 50 HRK po glavi zaposlenog Hrvata, što nije načelno bitna usporedba ali neka se nađe, za osjećaj. Ili možemo reći kako će milijun Hrvata svaki sa po 50 HRK sudjelovati u izgradnji bazena u koji će ući samo 1000 Hrvata među njima i to u nekom periodu vremena dok ostatak ionako nije ni planirao ljetovati na tim lokacijama (hotelski smještaj sa bazenom vjerujte mi nije cijenom usporediv jednom apartmanskom smještaju i većina Hrvata uopće ne planira ljetovanje na takvim mjestima – ako uopće i ljetuje). Tih 50 HRK nije velik novac ali recimo da se nađete sa svojom obitelji na ljetovanju, u prosjeku će to biti u jeftinijem smještaju, za tih 50 HRK-a možete pojesti solidan obrok koji ste pripremili u apartmanskoj kuhinji, primjerice obilna salata od tunjevine za 4 osobe, poneka maslina sa strane i neki gazirani zapadnjački napitak kojeg djeca vole. Ovako, nećete imati tih 50 HRK jer se nečiji bazen morao izgraditi. Za salatu ćete morati naći nekih drugih, dodatnih 50 HRK, to je sasvim jasno.

Vlada reklamira ove poticaje kao dio razvojne politike turizma (produljenje sezone, povećanje prihoda od turizma) no mislim da iza same ideje stoje neke figure (meni nepoznate) iz turističkog lobija koje bi rado imale bazene u dvorištima svojih apartmana i hotelčića no isto tako bi rado da netko drugi plati izgradnju tih bazena. U ovom slučaju, kao i u svakom slučaju vezanom za subvencioniranje na konto državnog proračuna, ti “drugi” su porezni obveznici, dakle i vi među njima.

Kako bi dobili podršku vlasti idejni začetnici će se razmetati kojekakvim projekcijama očekivanja rasta – zahvaljujući izgrađenom bazenu u ovom slučaju (špekuliraju da će samo zbog bazena u dvorištu ostvariti 30% više bookinga. Temeljem koje pretpostavke su došli do tog broja nigdje se ne navodi, a očito nije ni bitno, bitno je da je obećano povećanje), a vlasti procure sline na sve što obećaje rast jer tada i sami očekuju da će dograbiti dio ostvarenog profita za sebe kroz poreze i ostale parafiskalne namete. Još potez pera na odobrenje troška na konto poreznih obveznika i voila, eto bazena!

Ništa drugo za dodati, osim možda za onu skupinu čitatelja koja odobrava ovaj i slične poticajne poteze Vlade, a sami ljetuju u pravilu skromno (apartmanski, što jeftinije), kako se iza ograđene privatne plaže s hotelom (pokraj gradske na kojoj se skromno praćakate) možda nalazi i poneki bazen kojeg ste pomogli izgraditi sa svojih 50 HRK da u konačnici nikada ne bi umočili prst u tu vodu, suzdržite se od prijezira i komentara kontra te povlaštene skupine ljudi jer očito odobravate da se njih i njihove ideje potiče vašim novcem. Odobravate, i neznajuć to financirate, kleptokratsko-kronističku farsu.

Svako dobro,
vaš Kapitalac”

Pročitano 1342 puta

Video sadržaj

Moglo bi zanimati

  • Zapisnik GV je naš Godot

    Kada želite znati koje su važne odluke donesene na zakonodavnom tijelu lokalne samouprave (Gradsko vijeće) onda pratite sjednice Gradskog vijeća i pročitate zapisnike Gradskog vijeća koji se naknadno objave na stranicama grada. Nema na otoku puno ljudi koje brine tko im i kako hlače kroji, ali ima ih nekoliko. Volim znati o čemu naše pametne i obrazovane glave u Gradu razmišljaju, što pričaju, a kako glasuju. Tradicionalno, na zapisnike, a od prošle godine i audio zapisnike, uvijek se čekalo mjesec, dva... A ovaj zadnji, sa sjednice GV iz 12. mjeseca čekamo dva mjeseca. Čekamo audio 10. sjednice, a već održavaju 11. Mogli su rasprodati pola otoka u tih tri mjeseca, a mi ne bismo ništa znali. Kada sam jednog vijećnika uvjeravao da su ti pisani zapisnici i audio zapisi beskorisni, zastarjeli način praćenja i zapisivanja, već su jeftinije i jednostavnije mogli sjednice snimati kamerom i stavljati na Youtube, nije me doživljavao. Ali kako bi i doživili, kada ih je tamo sve pregazilo vrijeme! Srednji vijek. Ili im pak odgovara ovakvo stanje stvari jer ljudi ne čitaju i ne prate te dosade od vijećanja, pa imaju otvorene ruke za svoje makinacije i mlaćenje prazne slame.

     

    Napisano Utorak, 16 Veljača 2016 18:59
  • PP naša je giljotina

    Naš prostorni plan je kriminalan, antirazvojan, prenapuhan gradnjom i rezultat osobnih interesa političko-građevinskih lokalnih lobija. One koji su radili i donosili takav prostorni plan smatram veleizdajnicima otoka. I dalje se donose UPU-i (planovi nižeg reda) za PP višeg reda koji je užasan. I dalje se lova upumpava u Geoprojekt. I dalje se inzistira na građevnom segmentu razvoja otoka umjesto da se prestane novac trošiti na spašavanje nečega što se spasiti neda. Što se krnje rodi, ni vrijeme, ni sav novac svijeta ne mogu ispraviti. Hitno je potrebno pristupiti izradi novog generalnog PP-a koji bi se zasnivao na očuvanju preostalog skromnog otočnog prostora, njegovih uvelike devastiranih resursa, na način onemogućavanja novogradnje po otoku. Glupo srljamo u situaciju da ćemo za par godina na otoku imati više izgrađenih objekata nego stalnog stanovništva! Gdje je tu održivost?

    Napisano Srijeda, 30 Prosinac 2015 08:25

Rekli su

  • Uhljeb je osoba čija se životna taktika, ideologija, praksa i evolucijski nagon za egzistencijom svodi na nekritički oportunizam. Dotična osoba lojalna je svojoj stranci, lokalnom šerifu, kompaniji i nečemu drugom sve dok nešto od tih entiteta osigurava njegovu egzistenciju. Pritom djeluje kontra svih plemenitih poriva i ideala, krajnje nagonski, reducirano na instinkt za preživljavanje i do kraja će stajati uz izvor svoje egzistencije ne mareći da li on uništava tuđe živote, potapa budućnost cijelih generacija, pa u konačnici možda i vrši genocid cijelih naroda. - Stipe Petrina