Eko odred Rab

Promicanje održivog razvoja i zaštite okoliša na lokalnoj razini

Alternativa destrukciji otoka

Nakon što sam naveo negativna, gotovo pogubna, djelovanja naših ljudi na svoj otok (betonizacija, uzurpacija javnog dobra, nasipavanje ...

Drugih prilika neće biti - snažno za Most!

Procjenjujem da je u ovom trenutku podrška Mostu na nekih 20% birača. Iako priželjkujem 30, ne bih se iznenadio s 15 mandata. Tu brojku baziram na ...

Jedan otok, jedna betonska šetnica

U petak, 1.03.2013., održan je zbor građana mjesta Kampor, u Područnoj školi, uz prisustvo predstavnika gradske vlasti i javnih poduzeća. ...

Kako jednostavnim potezima onemogućiti dobre turističke priče i alternativne izvore preživljavanja na otocima

Htio sam pisati o toliko toga, ali nema potrebe za žurbom. Novi se problemi gomilaju, a stari ne rješavaju, pa će neke teme čekati godinama ...

Utorak, 17 Ožujak 2015 16:35

Koliko nas je zapravo koštao fantomski aerodrom?

Do sada se uvijek baratalo iznosima, iz izjava ex-vladajućih i voditelja projekta, bez obrazloženja stavki i bez dokumentacija iz kojih bi javnost saznala na što je, kada i u kojem iznosu novac potrošen za pribavku elemenata koji bi omogućili gradnju zračne luke. Znalo se otprilike, iz medija, da je faza projekta A3-Net iznosila 850 000 eura (15% sufinanciranje Grada Raba), a CAN 700 000 Eura.

Tvrdili su kako je gradnja luke odluka investitora (koji ne postoji), a kako je zadatak lokalne samouprave omogućiti pretpostavke za investiciju te da se Grad Rab neće upuštati samostalno u takav zahvat. To se kazalo nakon što se saznalo da EU ne financira kroz svoje fondove gradnje zračnih luka. Dobili smo goluba na grani. No, koliko je novca potrošeno od trenutka kada se shvatilo da od aerodroma ništa, do danas?

Adriamob projekt je vršen sa ciljem gradnje carinarnice na Rabu. Prvi projekt koji se izravno veže za zračnu luku je bio A3-Net, a drugi, koji još traje, je CAN. 

Prijedlog izvješća o učincima provedbe zakona o otocima iz 2013. navodi sve programe financirane od strane Vlade RH, kao posrednika prema EU Fondovima. Održiva mobilnost (MOBility) obale u jadranskom području (ADRIatic area) (ADRIMOB) je započeo u veljači 2011. godine i trajao je do listopada 2014. godine. Ukupan iznos projekta je bio 2.458.903,76 eura. Ukupan iznos sredstava dostupan Gradu Rabu za realizaciju projekta je bio 174.900,00 eura (od toga 148.665,00 eura su IPA sredstva, a iznos sufinanciranja je bio 26.235,00 eura). Izgrađena carinarnica u parku Dorka pod inspekcijom je Ministarstva graditeljstva zbog prijava o bespravnoj gradnji druge etaže...

Jačanje i umrežavanje malih aerodroma na jadranskom području (A3-NET) je započeo u prosincu 2010. godine i trajao je do svibnja 2014. godine. Ukupan iznos projekta je iznosio 4.552.673,48 eura. Iznos sredstava dostupan Gradu Rabu je iznosio 1.077.000,00 eura (od toga 915.450,00 eura su IPA sredstva, a iznos sufinanciranja je 161.550,00 eura).

Prekogranična zračna mreža (CAN) je započela u listopadu 2012. godine i traje do rujna 2015. godine. Ukupan iznos projekta je 4.249.473,95 eura. Iznos sredstava dostupan Gradu Rabu za realizaciju projekta je 729.930,00 eura (od toga 620.440,50 eura su IPA sredstva, a iznos sufinanciranja je 109.489,50 eura).

Da sumiramo, Projekt Adriamob iznosio je 174 900,00 eura (1 333 746,00 kn ), Projekt A3-Net 1 077 000,00 eura (8 212 948,69 kuna) i nedovršeni projekt CAN 729.930,00 eura (5 566 274,50 kuna). Tri projekta "obogatili" su projektnu konstrukciju Grada Raba s 1 981 830 Eura, odnosno 15 112 969,46 kuna.

Znamo, jer nam je tako iz medija preneseno, da je Grad Rab sufinancirao projekt A3-net iz vlastitih sredstava sa iznosom od 15%. Nejasno je ako se tih 15% nalazi unutar navedenog iznosa ili se na njih nadodaje, ali pretpostavimo da su ugrađene u taj iznos. Za ta dva projekta gradnje zračne luke, CAN i A3-Net, ukupan je iznos 1 806 930,00 €, odnosno 13 779 222,69 kuna.

Možda iznosi ne bi bili sporni da su projekti bili transparentni. Toliko novca, vremena i truda utrošeno, samo kako bi se obistinila upozorenja da je projekt megalomanski, da su zahtjevi koje stavlja pred otočni prostor pretjerani i da će baš iz tog razloga projekt pasti u vodu. Unatoč upozorenjima i saznanjima, Grad je nastavio aplicirati sredstva, trošiti velike iznose za razne studije, projektnu dokumentaciju, elaborate, znajući da će možda obična ekološka studija blokirati projekt.

Najviše iznenađuje činjenica da nijedan skupocjeni urbanistički ured i savjetnik nije našao shodno upozoriti Grad Rab na te eventualne probleme. Ili je možda Grad ignorirao upozorenja, nadajući se da će se problem odstraniti kroz političku agitaciju na višoj razini, što bi bilo skandalozno.

Natura 2000 je nešto s čime naši političari nemaju iskustva, pa se smatralo kako je ocjena prihvatljivosti samo usputna prepreka koja će se lako zaobići. Ispostavilo se suprotno, i rješenjem Ministarstva, kao reakcija na glavnu ocjenu prhvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, projekt je stopiran. Barem nakratko. Možda u pravom trenutku s obzirom da je projekt CAN trebao omogućiti prve zemljane radove!

Projekt CAN je samostalna i kvalitativna nadogradnja međunarodnog projekta „A3-NET“, koji je također implementiran kroz program IPA Jadranska prekogranična suradnja. Vodeći partner projekta je općina Bovec (Slovenija), koja planira nadograditi aerodromsku infrastrukturu novom zgradom – skladištem za civilnu zaštitu i aerodromske potrebe, te izgraditi heliodrom.

Drugi projektni partner, grad Rab, će graditi aerodromski pristupni put i pripremiti gradilište za aerodrom... Na sastanku su sudjelovali projekt menadžeri svih sedam partnera, kao i istaknute osobe njihovih organizacija, posebice ministrica Ministarstva gospodarstva Hercegbosanske županije Anka Papak – Dodig, tajnik Zrakoplovnog saveza Srbije Željko Ovuka, zamjenik načelnika općine Tarcento Sergio Ganzitti, te pročelnik grada Raba Vanja Seršić.

Prvo što treba provjeriti, sada kada će nadamo se, pristup informacijama glađe ići, jest što je sa sredstvima. Da li je možda novac u cijelosti potrošen? Što se događa s sredstvima ukoliko su dobivena, a rješenjem je projekt zaustavljen. Hoće li se nastaviti s utvrđivanjem kompenzacijskih mjera i javnog interesa? Što ako su se ugovori s građevinskim tvrtkama potpisivali prije nego je osigurana sva dokumentacija i ispitana opravdanost projekta?

Rješenjem ministarstva nisu sve nade za agitatatore projekta pale u vodu. Postoji mehanizam utvrđivanja prevladavajućeg interesa za projekt, a čime Vlada RH može nekom projektu dodijeliti posebni status kojim bi se onda zaobišlo rješenje.

Postupak procjene prihvatljivosti za ekološku mrežu provodi se od 2007. U periodu od 2007. do danas 90% zahtjeva je rezultiralo ocjenom kako nema značajnih utjecaja na ekološku mrežu te se izdavalo rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu. U preostalih 10% slučajeva, u kojima se ne može isključiti utjecaj na ekološku mrežu potrebno je izraditi studiju o ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (a eto, zračnu luku na Rabu je snašla sudbina tih 10%), odnosno provesti postupak Glavne ocjene. Kroz studiju se mogu definirati mjere zaštite i mjere praćenja uz primjenu kojih je zahvat izvediv.

Ukoliko studija pokaže da ne postoje mjere zaštite, da postoji mogućnosti da se dio ekološke mreže uništi te da su nužne kompenzacijske mjere, predviđen je mehanizam utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa. Vlada RH dakle, u tom slučaju ima mogućnost donijeti odluku da je javni interes u slučaju tog zahvata prevladavajući u odnosu na moguću štetu na ekološku mrežu.

U posljednjih deset godina u Europi je korišten svega 14 puta, dok se u Hrvatskoj nije koristio niti jednom, iako je za to postojala mogućnost u zakonu. Na ovom linku pronaći ćete izvadak iz knjige „Promet, prostor i okoliš“ iz 2014. Mr. Sc. Iva Brozovića koji opisuje postupke ocjene i utvrđivanja javnog interesa. Posljednje dvije stranice su jako važne, a kažu sljedeće glede kompenzacijskih uvjeta:

Kompenzacijski uvjeti utvrđuju se ovisno o predviđenom oštećenju područja EM (ekološke mreže) te o mogućnostima povratka u doprirodno stanje. Oblici kompenzacijskih uvjeta, među ostalim, mogu biti:

  • Uspostavljanje područja koje ima obilježja kao oštećeno ili uništeno područje EM
  • Uključivanje novog područja u EM, koje ima obilježja kao oštećeno ili uništeno područje EM

Kompenzacijski uvjet ne može biti plaćanje novčanog iznosa u vrijednosti prouzročenog oštećenja na području EM. ...

Ako se na području EM nalazi stanišni tip i/ili vrsta iz Popisa posebno ugroženih i značajnih stanišnih tipova i vrsta, prevladavajući javni interes može se odnositi samo na zaštitu zdravlja ljudi, sigurnost ljudi i imovine ili na uspostavljanje bitno povoljnih uvjeta od primarne važnosti za okoliš.

Iznimno, za utvrđivanje drugog prevladavajućeg javnog interesa MZOP je dužan ishoditi mišljenje Europske komisije. ... Ako se odluči zatražiti utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa, Vlada i Grad Rab će trebati dobro argumentirati takav potez. Nemojmo zaboraviti da aerodrom nije od presudnog utjecaja na otočnu povezanost, da je otok povezan s dvije trajektne linije, da se na susjednim otocima nalaze dvije zračne luke od kojih je jedna međunarodnog karaktera, da u krugu od 400 km imamo njih 4, i možda najvažnije, da otok Rab već ima zračnu povezanost (hidroavionom) kojom postižemo jednaki efekt bez narušavanja N2000 mreže.

Stoga, obrana prevladavajućeg javnog interesa za ovaj projekt neće biti jednostavan zadatak. Izgubiti će se dodatan novac, potratiti vrijeme i energija gradske uprave koja je trebala biti iskorištena za sređivanje očajnog stanja na području Grada Raba. Čitav bi se proces mogao odužiti godinama i uvelike financijski i kadrovski otežati funkcioniranje lokalne samouprave. Rezultat bi, bez sumnje, na kraju ipak bio u korist aktivista i struke, a od zračne luke ne bi bilo ništa. Naravno, preostaju pitanja izvedljivosti i isplativosti projekta. Koje bi svakom normalnom investitoru bile dovoljan signal ako stvar treba gurati naprijed. Te studije, iako među najvažnijima, nisu objavljene. S razlogom.

Bilo kako bilo, ostaje gorak okus golemog potraćenog novca. Novca za kojim su žudili osnovni komunalni i socijalni programi, školski i predškolski uzrasti, udruge, obrtnici, mladi, stari, sportaši, turisti, poljoprivrednici , ugostitelji... Ovi su izbori pokazali visoki stupanj nezadovoljstva, što je rezultiralo izbornim potopom dosadašnje političke nomenklature, a time i njihove vizije otočne budućnosti. Novoj predstoji teško razdoblje stabilizacije otočnog sustava i financija. A to neće biti moguće ako ovakav rep za sobom čitavo vrijeme budu vukli.

Očekivanja nisu visoka, ali za početak, sa transparentnijim načinom vladanja bili bi zadovoljniji. Da neke stvari isplivaju na površinu i da se zaustave, pod svaku cijenu, apsurdni projekti.   

Pročitano 795 puta
Više u ovoj kategoriji: « Krepat, ma ne molat

Moglo bi zanimati

  • Zapisnik GV je naš Godot

    Kada želite znati koje su važne odluke donesene na zakonodavnom tijelu lokalne samouprave (Gradsko vijeće) onda pratite sjednice Gradskog vijeća i pročitate zapisnike Gradskog vijeća koji se naknadno objave na stranicama grada. Nema na otoku puno ljudi koje brine tko im i kako hlače kroji, ali ima ih nekoliko. Volim znati o čemu naše pametne i obrazovane glave u Gradu razmišljaju, što pričaju, a kako glasuju. Tradicionalno, na zapisnike, a od prošle godine i audio zapisnike, uvijek se čekalo mjesec, dva... A ovaj zadnji, sa sjednice GV iz 12. mjeseca čekamo dva mjeseca. Čekamo audio 10. sjednice, a već održavaju 11. Mogli su rasprodati pola otoka u tih tri mjeseca, a mi ne bismo ništa znali. Kada sam jednog vijećnika uvjeravao da su ti pisani zapisnici i audio zapisi beskorisni, zastarjeli način praćenja i zapisivanja, već su jeftinije i jednostavnije mogli sjednice snimati kamerom i stavljati na Youtube, nije me doživljavao. Ali kako bi i doživili, kada ih je tamo sve pregazilo vrijeme! Srednji vijek. Ili im pak odgovara ovakvo stanje stvari jer ljudi ne čitaju i ne prate te dosade od vijećanja, pa imaju otvorene ruke za svoje makinacije i mlaćenje prazne slame.

     

    Napisano Utorak, 16 Veljača 2016 18:59
  • PP naša je giljotina

    Naš prostorni plan je kriminalan, antirazvojan, prenapuhan gradnjom i rezultat osobnih interesa političko-građevinskih lokalnih lobija. One koji su radili i donosili takav prostorni plan smatram veleizdajnicima otoka. I dalje se donose UPU-i (planovi nižeg reda) za PP višeg reda koji je užasan. I dalje se lova upumpava u Geoprojekt. I dalje se inzistira na građevnom segmentu razvoja otoka umjesto da se prestane novac trošiti na spašavanje nečega što se spasiti neda. Što se krnje rodi, ni vrijeme, ni sav novac svijeta ne mogu ispraviti. Hitno je potrebno pristupiti izradi novog generalnog PP-a koji bi se zasnivao na očuvanju preostalog skromnog otočnog prostora, njegovih uvelike devastiranih resursa, na način onemogućavanja novogradnje po otoku. Glupo srljamo u situaciju da ćemo za par godina na otoku imati više izgrađenih objekata nego stalnog stanovništva! Gdje je tu održivost?

    Napisano Srijeda, 30 Prosinac 2015 08:25

Rekli su

  • "Tko može pogledati u povijest Jugoslavije sa svim tim prevarama, ubijanjima, zavišću, osvetom, bijedom, ponižavanjima i drugim simptomima mentalnih bolesti, i zaključiti da je to bila normalna zemlja? Nije bila! Normalne osobe su bile pregažene tom abnormalnom poviješću, ali narcisi su cvali, uključujući i mojega djeda jer su se osjećali kao kod kuće u tako nestabilnom okruženju. Njihova bolest je funkcionalna u zatrovanom društvu, a disfunkcionalna u mirnom i stabilnom okruženju. Pa karijera mojega djeda je krenula nizbrdo čim se preselio u stabilnu, demokratsku Ameriku. Jedva da je znao što će sa sobom kad ga više nitko nije kanio ubiti!" - Stjepan Gabriel Meštrović, unuk slavnog hrvatskog i jugoslavenskog kipara Ivana Meštrovića